Author Archives: admin
Bolovi u slabinskoj kralježnici – križobolja, te ishialgija
Križobolja ili lumbago je jedan od najučestalijih problema današnjice, a prema epidemiološkim podacima zapadnih zemalja, 50-80% opće populacije barem jednom u životu ima bolove u donjem dijelu leđa.
Pojam križobolje (lumbago), označava osjećaj boli u mirovanju ili pri kretanju u donjem, slabinskom dijelu kralježnice. O išijasu govorimo kada se bol osjeća duž jedne ili obje noge, a ako istovremeno postoji bol u slabinskom dijelu kralježnice i u nozi tada kažemo da se radi o lumboišialgiji (lumboishialgia). Zapravo, križobolja i lumboišialgija ne predstavljaju neku posebnu bolest već se radi o raznim degenerativnim procesima koji su lokalizirani u donjem dijelu kralježnice.
Glavni uzrok tome je svakako razvoj moderne civilizacije. Nedovoljna tjelesna aktivnost i sjedilački način života, neka specifična zanimanja, nepovoljan položaj tijela kod pojedinih radnih procesa, stalno ponavljanje određenih položaja, povećana fizička naprezanja, razne povrede te niz drugih faktora mogu biti vanjski činioci koji doprinose pojavi bolnih križa.
Kod mlađe populacije kao glavni uzrok problema s leđima najčešće se navodi nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje, te prekomjerno sjedenje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukralježničkih kolutova. Kao što sam već navela takvo naprezanje može biti težak fizički rad ili više satni nepravilni tjelesni položaj, a tegobe redovito uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići. kiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgrčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol. Ponekad tegobe u svezi s leđima nastaju tjednima ili mjesecima a započinju s ukočenošću i sve jačom boli. No te se tegobe mogu javiti i iznenada s naglom oštrom boli koju potakne primjerice podizanje nekog tereta.
U starijih ljudi križobolja je najčešće posljedica degenerativnih promjena na kralješcima slabinskog dijela leđa, prvenstveno promjene na jednoj ili više hrskavičnih pločica koje se nalaze između svaka dva susjedna kralješka koje nazivamo intervertebralnim diskovima.
Iste bolove u križima i nozi, s oštećenjem živca, mogu uzrokovati i razna druga oboljenja kao što su tumori, upale, povrede, prirođene promjene u donjem dijelu kralježnice, ginekološka oboljenja i dr. Međutim, ovi kao i još neki drugi uzroci su zaista rijetki te ne predstavljaju toliki javnozdravstveni problem.
Također prekomjerna tjelesna težina, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika psihička napetost i kronični stres također mogu uzrokovati križobolju.
Bolovi u vratnoj kralježnici
Bolovi ovog izvora jedni su od najčešćih bolova koji se javljaju u odrasloj dobi i od njih pati velik boj stanovnika.
Ukočen i bolan vrat, bolovi u leđima ili križobolja pogađaju sve više osoba.
Iako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu, leđima i križima. Naslijeđe, složena građa i velika pokretljivost vratne kralježnice, uz opterećenost težinom glave s jedne i suvremenim načinom života s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Ulogu imaju i svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi sjedeći rad s glavom u prisilnom položaju (npr. rad za računalom, šivaćim strojem i sl.), vožnja automobilom, višesatno gledanje televizora i neki hobiji. Neprilagođena visina radne površine i stolca na radnome mjestu pridonose povećanom naprezanju vratne kralježnice, kao i nekvalitetan noćni odmor na previsokom ili preniskom jastuku i spavanje na trbuhu. Sve češći uzrok degenerativnih promjena vratne kralježnice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama.
Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice. Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom. Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu. Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina. Sve ove sindrome treba liječiti pod kontrolom liječnika a po potrebi i fizikalnom terapijom koju liječnik ordinira.
Liječenje
Liječenje klasičnim fizikalnim metodama ponekad ne daje maksimalne željene rezultate. Problem je što navedene metode djeluju na ublažavanje tegoba, ali ne i na uzrok samog problema, a to je mehanički pritisak na korijen živca. Kada više ne djeluju ni tablete, ni injekcije, ni fizikalna terapija, tada se obično preporučuje operativni zahvat, nažalost – sa upitnim rezultatom.
Je li operacija riješenje?
Operativnim zahvatom (ovisno o metodi) uklanja se prolabirani segment i, ukoliko je potrebno, učini se fuzija (spajenje segmenata tj. kralješaka). Nakon operativnih zahvata pacijenti navode brojne nemjerljive simptome: jutarnja ukočenost, migrirajući bolovi koji nisu lokalizirani samo u lumbalnoj kralježnici već se javljaju i kukovima, koljenima i drugim dijelovima kralješnice. Mjesecima operirane osobe ne mogu sjediti, a kada napokon to i uspiju, sjedenje je vrlo snažno fiksirano u položaju koji ih je i doveo u takvo stanje.
Što se može učiniti?
Prije mogućeg operativnog zahvata treba svakako probati neoperativnu terapiju kako bi se operacija izbjegla, kao i moguće postoperativne komplikacije te duga i skupa rehabilitacija.
Neoperativna terapija
- Kompleksno fizikalno liječenje
- Kiropraktika
Preporuke za zdravlje kralježnice
Nekoliko savjeta i preporuka – dr. Sučević
- izbjegavati sjedenje duže od 60 minuta – kad niste na poslu
- izbjegavati nošenje tereta težeg od 10 kg
- izbjegavati sagibanje prema podu bez čučnja
- ljeti – pri dolasku na plažu prije plivanja obrisati ledja ručnikom (znoj)
- ljeti – pri izlasku iz mora promijeniti kupaće gaće – staviti suhe
- redovna tjelovježba je poželjna – brzo šetanje, lagani džoging po makadamu, bicikla itd.
- spavati na anatomskom madracu (Miler, Tempur, Hespo, Dormeo)- na boku
- na plaži poželjno je sunčanje leđa bez hlada 7- 10 minuta
- plivanje u moru ljeti – leđno, može i lagano prsno, nije loše sa perajama, ne plivati u moru ako je temperatura ispod 24 stupnja ( jer se korijen živca u hladnijem moru može upaliti, te ćete imati samo štetu)
- u moru je ljeti korisno raditi vježbe koje ste naučili – uz plivanje ..
- anatomski jastuk za vratnu kraljež je poželjno koristiti – Miler, Tempur…
- fizikalna terapija održavajuća – 10 seansi barem dva puta godišnje
- hlače moraju biti šire, kaiš ne stezati, staviti kaiš labavije- radi mikrocirkulacije u zdjelici i slabinskoj kralježnici
- ne pušiti – nikotin oštećuje mikrocirkulaciju živaca i diskova u kralježnici
- održavanje poželjne tjelesne težine – višak kilograma osobito smeta kod stajanja u mjestu, mada kilogrami više štete kukovima i koljenima, manje kralježnici – nisu toliko bitan čimbenik kao što se piše
- sic automobila bi bio poželjan što viši ako je moguće (npr. monovolumen, SUV, kombi …)
- dovoljno sna (8 sati) – noću se disk puni tekućinom
- kvalitetni ortopedski ulošci na temelju indivudalnog laserskog otiska se preporučuju za kronični lubago
- kvalitetna slabinska ortoza – steznik za križa se preporuča za kronične križobolje
- kvalitetna ergonomska stolica na radnom mjestu je poželjna, vrh ekran računala mora biti više od razine očiju
- kod kašljanja i kihanja – sageti se prema naprijed – ne stajati uspravno, niti sjediti u tom momentu
- čuvati se propuha, ako je donja majica oznojna, odmah je promijeniti i staviti suhu
- nakon pranja kose ne izlaziti iz stana sat vremena
- obuća kao japanke ljeti je jako štetna za leđa, kao i balerinke, idelna obuća za žene je peta od 3-4 cm, za muškarce đon visine 2 cm
- izbjegavati sjedenje prekriženih nogu
- kod akutne boli do pet dana bolje je hlađenje – led (hladni oblozi), kod boli koja traje duže od tri dana bolja je toplina (topli oblozi, fen, topli tuš)
- izbjegavati sportove u kojima je podloga umjetna trava i beton – nogomet, basket, uz to džoging po asfaltu ili betonu, ili odbojka – zabranjeno!
- Tempur anatomski jastuk za glutealnu regiju se preporuča kod ljudi koji dosta sjede – ravni – debljina jastuka 5 cm – znači sjedi se na njemu (Apolonia)
- kod dužih vožnji automobilom – npr. Split – Zagreb, napraviti pauzu od bar 1 minute svakih 90 minuta
- spavanje na trbuhu je jako štetno za vratnu kralježnicu – preporuča se spavanje na boku – npr . dešnjacima je bolje više spavati ne lijevom boku
- izbjegavati vježbe sa fleksijom leđa – npr. trbušnjaci, a istezanje leđa i vrata je poželjno u bilo kojem smislu (joga, pet tibetanskih vježbi, Mc Kenzie koncept – vidi web stranice)
- kod ustajanja iz kreveta – uvijek se prvo okrenuti na bok, potom ustati
- u teretani korisno je trčanje na traci, vožnja bicikle, te orbitreka, rad na spravama, kao i dizanje utega iz ležećeg položaja, izbjegavati mrtvo dizanje i čučnjeve sa utezima
- blaže degenerativne promjene kralježnice počinju već u dobi od 25 godinu života, zato bi trebalo za osobe koje na poslu dugo sjede ustati svakih sat vremena jednu minutu i rastegnuti se
- u sjedećem položaju tlak u slabinskoj kralježnici je 245 kilopondi, u ležećem 35 kp, a kod hodanja 55 kp. – dakle sjedite što manje to bolje
- fizio–pojas dr. Ho (koji se prodaje preko bestselera TV) ne kupovati, u praksi nije dokazana učinkovitost
- Čuvajte se dr. Googlea –jako loš specijalista! Ljudi koji koriste internet za dijagnosticiranje vlastite bolesti uglavnom ne znaju realno interpretirati svoje simptome. Ovo pogrešno dijagnosticiranje ima dva glavna oblika – pretjerani optimizam, gdje podcjenjuju rizik od obolijevanja i sasvim suprotnog pristupa kod kojeg preuveličavaju mogućnost obolijevanja (češća varijanta)
- kod noćnih grčeva korisno je uzimati Donat Mg 3 čaše na dan, ili šumeći magnezij 1 tbl na dan, ili ako ne pomaže Rivotril tablete 0,5 mg 1 tbl navečer
- terapija atlas profilaksa (namještanje atlasa – prvog vratnog kralješka) – ing. Karlić je znanstveno utemeljena, te je u Švicarskoj u sustavu zdravstva, od dislokacije ili rotacije atlasa bolesnici mogu imati brojne smetnje – vrtoglavice, glavobolj, bolove u zglobovima (tel. 482 344 )
- kod džoginga i trčanja na traci najbolje je trčati tempom u kojem je puls 120 – 130, u aerobnim uvjetima izgaraju masnoće, te je stimulacija mikrocirkulacije u kralježnici najoptimalnija
- prehrana za kralježnicu – izbjegavati hranu koja ima puno glutamata (toksičan za kraljež.) – hrenovke, paštete, mesni doručak, hot dog, ćevapi…
- ujutro kada oblačite čarape najbolji položaj je ležeći na krevetu, u sjedećem položaju je nezgodno radi saginjanja, u stojećem položaju nije dobro radi opterećenja zdjelice i torzije kralježnice
- kozmodisk – nije jasno dokazana učinkovitost
- kiropraktika – moćna metoda liječenja, u SAD, Kanadi, Italiji je u sustavu zdravstva, u Splitu imaju tri odlična kiropraktičara
- najoptimalnije vježbe za vratnu kralježnicu na internetu – utipkati – „vježbe za vratnu kralježnicu – Deep Heat „
- za slabinsku kralježnicu najbolje vježbe na internetu su – Bolkovac Vjekoslav – Hiropraktika (vidi pod vježbe za kralježnicu ), te Mc Canzie vježbe
- kod pranja zubi ujutro i navečer- lijevom rukom se osloniti na lijevu natkoljenicu- kod bolesnika sa križoboljom
- operacijsko liječenje slabinske kralježnice je najbolje odgoditi do 2186. godine, jer je oporavak spor, postoje česte kasne komplikacije (priraslice ) – osim ako bolesnik ima gubitak funckije mokrenja, paralizu stopala ili nesnosne stalne i noćne bolove koji ne reagiraju na nikakve analgetike
- protokol liječenja diskus – hernije u EU: 1. kompleksna kvalitetna fizikalna terapija, 2. miminalno invazivni zahvati (ESI, TFSI), te tek 3. je operacijsko liječenje!
- stres i kronični umor ima dosta patološkog utjecaja na mišiće i živce kralježnice
- inače od svih organa u ljudskom tijelu najbrže stari kralježnica – od 25. godine života, potom oči (od 40. godine života –„ staračka dalekovidnost“), i mozak (od 35. godine života kvaliteta pamćenja opada oko 1% godišnje )
- MR snimanje je naravno puno bolje nego CT za kralježnicu (CT je kao 49 RTG pluća, CT je kao EI Niš crno bijeli Tv, a MR je plazma Panasaonic )
- često nakon plivanja pacijenti imaju pogoršanje zbog nepravilne tehnike
- pazite na prehranu i pijte dovoljno vode – ovu rečenicu ste sigurno čuli već sto puta, ali nikada nije naodmet ponoviti je. Naime, dovoljnim unosom bjelančevina povećat ćete mišićnu masu, a najmanje šest do osam čaša vode dnevno doprinijet će zdravlju diskova među kralješcima, kao i drugim organima i funkcijama povezanim s leđima.
Vodena terapija za bolnu kralježnicu
Dok plivaš, glavu drži mirno i izbjegavaj bilo kakve nagle pokrete.
Plivanje je idealan sport za uklanjanje bolova u leđima, no trebaš znati koji je stil za tebe najbolji i koristiti pravilnu tehniku plivanja. Saznaj koje su dobrobiti, ali i opasnosti leđnog plivanja te kako ti plivačke naočale mogu pomoći da spriječiš ozljede vrata.
Naši zglobovi vole vodu
Plivanje je sport koji se vrlo često propisuje sportašima i rekreativcima koji pate od bolova u leđima pogotovo u donjem lumbalnom dijelu kralježnice. Razlog tome je gotovo zanemariv pritisak koji voda stvara na sve zglobove i kralježnicu prilikom te sportske aktivnosti.
Za razliku od trčanja, jogginga i hodanja, gdje je vanjski pritisak na kralježnicu velik i dulje bavljenje takvom aktivnošću može prouzročiti ozljedu, u plivanju je vjerojatnost ozljede vrlo malena.
Jedina je opasnost upala vratnih mišića koji se kod dužih treninga i nepravilne tehnike mogu premoriti jer neiskusni plivač pokušava zadržati glavu iznad vode.
Općenito govoreći, vrlo je bitno da glavu držiš mirno i izbjegavaš bilo kakve nagle pokrete te da ti je pogled usmjeren ravno gore ili dolje ovisno o stilu, te da ne radiš plivačke okrete koji mogu biti donekle opasni za amatera.
Također, plivanje će kao i svaka druga aerobna aktivnost povećati dotok kisika u teže dostupna mjesta, te će na taj način više kisika i hranjivih tvari biti dostupno mišiću za oporavak, rast i razvoj.
Kod pacijenata koji imaju smetnje sa vratnom kralježnicom preporuča se pretežno leđno plivanje.
Kod pacijenata koji imaju smetnje sa slabinskom kralježnicom preporuča se miješano: leđno + prsno plivanje.
Pravilno leđno plivanje
Umjerena brzina plivanja, ne forsirana, može i uz peraje (jačaju mišiće stražnje lože), glava mora biti u ravnom položaju – idealno da možete na čelu držati čašu vode dok plivate – ako je naravno bonaca, ako su valovi nagutat ćete se mora krasno ( izreka jednog olimpijskog pobjednika ), rukama naizmjenice zamahivati ravno, ne u koso, tako da vam pod vodom prolazi u razini boka, može i mix: plivati i sa zamahom sa obje ruke istovremeno + naizmjenice. Brzina zaveslaja:jedan zaveslaj u 2 sekunde, brzina rada stopala i poktoljenica – jedan trzaj u sekundi!
Pravilno prsno plivanje
Glava isto što bliže vodi– ne gledati u nebo, zamah rukama- jedan zamah u 2 sekunde- noge rade izbačaj pod kutem od 45 stupnjeva– jedan trzaj u dvije sekunde!
Naravno, more mora biti toplo – 24 stupnja i preko toga.
Idealno je 2 x 45 minuta odplivati svaki dan ukoliko vam to obaveze dopuštaju, ili ako nemate strogu ženu (muža).
EEG (eletroencefalografija)
EEG (eletroencefalografija) je neinvazivna metoda mjerenja bioelektrične aktivnosti moždane funkcije (funkcija moždanih stanica – neurona).
Istovremena registracija bionapona sa različiith područja mozga ima dijagnostičko značenje kod epilepsija, tumora mozga, neuroza, poremećaja spavanja…
Snimanje traje 12 do 15 minuta. Poželjno je da kosa bude oprana prije snimanja, te da u kosi nema gela .
Neurološki pregled – pregled i liječenje bolesnika sa neurološkim i vertebrološkim dijagnozama i simptomima:
– vertigo
– glavobolje
– migrene
– bolovi u kralježnici
– polineuropatije
– epilepsije
– Parkinsonova bolest
– multipla skleroza
– demencije
– diskus hernije
– sindrom karpalnog kanala ….